Satovi nekad i sad

Časovnik ili sat je instrument za mjerenje vremena.

Najstariji nepotvrđeni izveštaji kazuju da je pronalazak mehaničkog sata pripisan papi Silvestru Drugom (999.-1003.). O mehaničkim satovima piše i Dante Aligijeri u ‘Božanstvenoj komediji’.

Razvoj mehaničkih satova počinje od 13. vijeka, proizvodnjom tornjevskih satova. Uzbuđenje zbog sata s klatnom privuklo je pažnju dizajnera koji su napravili razne oblike satova. Napravljeno je kućište za smještanje sata s klatnom. Engleski časovničar Viljem Klement je izmislio ovo kućište 1670. godine. Otprilike u isto vrijeme kućišta su počela da se izrađuju od drveta s licem od staklenog emajla.

Razvoj elektronike u 20. vijeku doveo je do satova bez ikakvog satnog mehanizma. Vrijeme na ovim satovima mjerilo se na razne načine, npr. pomoću kvarcnih kristala ili raspadanjem radioaktivnih elemenata. Čak su i mehanički satovi napajani baterijama, čime je navijanje sata postalo suvišno. Međutim, mnogi se sjećaju i tog perioda kada se u određeno doba dana sat mora navijati, da bi mogao u slijedećih 24 sata obavljati svoju funkciju. Jedna od funkcija koja se koristila od pronalaska mehaničkih satova pa do danas je alarm.

Ipak, satovi su odavno prestali da budu samo mašina za mjerenje vremena. Prestižni brendovi se trude da proizvedu takve primjerke koji će zbog svojih osobina učiniti da srce ponosnog vlasnika zaigra svaki put kada pogleda koliko je sati.

Neko će u satu da prepozna isključivo pokazivač vremena, dok će neko u istom prepoznati statusni simbol. Dovoljno je da pogledate na nečiju ruku i prepoznate kojoj kasti pripada, a između ostalog i radi li se o pravom poznavaocu ručnih satova.

Ako ste i Vi ljubitelj satova i često vađenje mobilnog telefona iz džepa ili tašne nije Vaš stil, pozivamo Vas da posjetite naša prodajna mjesta u Herceg Novom i Igalu. Ljubazno osoblje BANE radnji pomoćiće Vam u odabiru preciznih mjerača vremena, bilo da se radi u poklonu ili o satu za Vas.